IPv4

Kroz ovu seriju tekstova o mrežnoj infrastrukturi, prirodno smo pominjali IP adrese u različitim kontekstima. U ovom tekstu vraćamo se na osnovni koncept — šta je IPv4 adresa, kako je strukturirana, i zašto razumevanje ovog koncepta pomaže u razumevanju svega ostalog o čemu smo pisali.

Šta je IP adresa

IP (Internet Protocol) adresa je jedinstveni numerički identifikator dodeljen svakom uređaju na mreži, omogućavajući drugim uređajima da ga pronađu i komuniciraju sa njim, slično kao što poštanska adresa omogućava da se pismo dostavi na tačno određeno mesto.

Struktura IPv4 adrese

IPv4 (Internet Protocol version 4) adresa se sastoji od četiri broja, svaki u rasponu od 0 do 255, razdvojenih tačkama — na primer, 192.168.1.1. Ova struktura omogućava ukupno nešto više od četiri milijarde jedinstvenih kombinacija.

Zašto je broj dostupnih adresa ograničenje

Kada je IPv4 sistem osmišljen, četiri milijarde adresa delovalo je kao ogroman, praktično neiscrpan broj. Sa eksplozivnim rastom broja uređaja povezanih na internet — računara, telefona, pametnih uređaja — ovaj broj se pokazao nedovoljnim, što je jedan od glavnih razloga za razvoj IPv6 sistema, o kojem pišemo u posebnom tekstu.

Privatne naspram javnih IP adresa

Javne IP adrese

Ovo su adrese koje su direktno vidljive i dostupne na internetu, jedinstvene na globalnom nivou. Vaš internet provajder dodeljuje firmi javnu adresu (ili više njih) koja predstavlja tačku kontakta sa spoljnim internetom.

Privatne IP adrese

Unutar lokalne mreže firme (iza rutera), uređaji obično koriste privatne adrese iz posebno rezervisanih opsega (na primer, 192.168.x.x ili 10.x.x.x), koje nisu direktno vidljive sa interneta. Ovo omogućava da mnoge različite mreže širom sveta koriste iste privatne opsege adresa bez konflikta, jer nikada nisu direktno vidljive jedna drugoj.

Kako funkcioniše prevod između privatnih i javnih adresa

Kada uređaj sa privatnom adresom unutar mreže firme šalje zahtev ka internetu (na primer, posećuje sajt), ruter firme obavlja proces poznat kao NAT (Network Address Translation), efektivno “prevodeći” privatnu adresu uređaja u javnu adresu firme za komunikaciju sa spoljnim svetom, a zatim usmeravajući odgovor nazad ka odgovarajućem internom uređaju. Ovaj proces se odvija automatski, potpuno neprimećeno od strane korisnika.

Statičke naspram dinamičkih adresa

Kao što smo objasnili u tekstu o DHCP-u, uređaji unutar mreže obično dobijaju adrese dinamički, automatski, sa mogućnošću promene tokom vremena. Za određene uređaje — servere, mrežnu opremu — često se koristi statička adresa, koja ostaje konstantna, čineći ih lakšim za pronalaženje i konfiguraciju od strane ostatka mreže.

Podmreže (Subnets)

Veće mreže se često dele na manje logičke celine, poznate kao podmreže, kroz koncept koji se naziva mrežna maska. Ovo je tehnički povezano sa konceptom VLAN segmentacije o kojoj smo pisali ranije, omogućavajući organizovanu podelu ukupnog adresnog prostora na logičke, upravljive delove.

Zašto je razumevanje IP adresiranja korisno za direktore firmi

Iako se retko od direktora firme očekuje duboko tehničko razumevanje IP adresiranja, osnovno poznavanje ovih koncepata pomaže u razumevanju objašnjenja koja IT partner daje prilikom opisivanja mrežnih problema ili predloženih rešenja, olakšavajući komunikaciju i donošenje informisanih odluka o infrastrukturi.

IPv4 iscrpljivanje kao praktičan izazov

Na globalnom nivou, broj slobodnih, novih javnih IPv4 adresa je praktično iscrpljen, što znači da firme koje trebaju dodatne javne adrese ponekad nailaze na dodatne troškove ili ograničenja, dodatan razlog zašto se IPv6 sistem, sa dramatično većim brojem dostupnih adresa, postepeno uvodi kao dugoročno rešenje ovog ograničenja.

Naš pristup u Trace Link-u

Planiramo i konfigurišemo IP adresiranje za mrežnu infrastrukturu klijenata, uključujući odgovarajuću podelu na podmreže gde je to relevantno za VLAN segmentaciju, i pravilno korišćenje statičkih adresa za kritične uređaje poput servera. Radimo sa firmama u Novom Sadu, Beogradu i širom Srbije.

Zaključak

IPv4 adresiranje predstavlja osnovni sistem identifikacije uređaja na mreži, sa jasnom razlikom između privatnih adresa korišćenih unutar lokalne mreže firme i javnih adresa vidljivih na internetu. Razumevanje ovih osnovnih koncepata olakšava komunikaciju sa IT partnerima i donošenje informisanih odluka o mrežnoj infrastrukturi. Ako imate pitanja o adresiranju vaše mreže, javite nam se preko kontakt forme.